HRVATSKI PROSVJETNI DOM


Natuknica: LEKSIKON PODUNAVSKIH HRVATA – BUNJEVACA I ŠOKACA
br. 9, H, Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2009. na str. 165-167.  vidi pdf: http://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%209.pdf  

 

HRVATSKI PROSVJETNI DOM, kulturno-prosvjetna organizacija Hrvata iz Subotice i njezine okolice. Inicijativu za njegovo osnivanje pokrenula su hrvatska društva, kojima su bile potrebne prostorije za nesmetano djelovanje. Osnivačka skupština Društva za izgradnju Hrvatskoga prosvjetnoga doma održana je 11. VII. 1926. i na njoj je za predsjednika izabran Stjepan Vojnić Tunić, a za tajnika Matija Mamužić. Pravila Društva 11. V. 1927. odobrilo je Ministarstva unutarnjih poslova u Beogradu.

pravila_drustva_hrv_prosvj_dom

Lokalne vlasti i prorežimski orijentirani Bunjevci inicijativu za podizanje hrvatskoga doma ocijenili su krajnje negativno nazivajući je »kamenom smutnje« pokrenute od »hrvatskih separatista«. U početku su potporu za kupnju Doma uskratili i Hrvati okupljeni oko svećenika Blaška Rajića, koji su u Društvu vidjeli protukatoličku organizaciju. Nesporazumi su bili političke naravi jer su akciju pokrenuli subotički HSS-ovci, pa su simpatizeri Pučke stranke Dom nazivali »radićevskim«, iako je on zamišljen kao nadstranačko predstavništvo hrvatske svijesti Bunjevaca i Šokaca. Prilike su se promijenile nakon atentata u beogradskoj skupštini, kad su razlike između »radićevaca« i »pučkaša« prevladane te oni od tada djeluju zajednički na očuvanju nacionalnoga identiteta bačkih Hrvata. Homogenizirani u nepovoljnim vremenima za institucije s nacionalnim predznakom, subotički Hrvati osiguravaju prostorije u Harambašićevoj ulici br. 4 (danas OKUD Mladost). Dom je svečano otvoren na blagdan Bezgrješnoga začeća 8. XII. 1930., a posvetio ga je sam Blaško Rajić. Za predsjednika Doma izabran je Miroslav Mažgon, za potpredsjednike Joso Čović i Antun Orčić, za tajnika Dragan Mrljak, a za upravitelja Matija Mamužić. Postojala je i čitaonica s hrvatskim tiskom i knjigama, koja je otvorena 14. XI. 1931. Ubrzo nakon otvaranja Doma u njemu su prostorije za djelovanje pronašla mnogobrojna društva, a njihov su  rad budno pratile i vlasti, pa je u izvješću vojne službe sigurnosti od 1934. Hrvatski prosvjetni dom ocijenjen kao »rasadnik hrvatske ideologije« među Bunjevcima. Predstavnici Doma sudjelovali su na svim važnijim manifestacijama bačkih Hrvata, npr. u pohodu hrvatskih društava u Hercegovinu na izvor rijeke Bune 1933., na proslavi 250. obljetnice doseljenja najveće skupine Bunjevaca u Suboticu 1936. i mnogobrojnim drugim hrvatskim kulturnim i političkim događajima u Bačkoj do 1941.dr Vranje udova Manda

U prostorijama Doma nisu djelovala samo kulturno-prosvjetna društva. Svoje su sjednice u njemu održavali i članovi obnovljene Hrvatske seljačke stranke, održavana su ondje politička predavanja te donošene rezolucije kojima se zahtijevalo poboljšanje kulturnoga i političkoga položaja Hrvata u Bačkoj i Baranji. Mogućnost za svoj rad u godinama prije rata u njemu su našla i novoosnovana društva Hrvatska privredna omladina, Hrvatsko akademsko društvo Matija Gubec i Zbor hrvatskih kazališnih dobrovoljaca. Ta su društva u Domu organizirala kazališne predstave, pjevačke nastupe i javne tribine. Dom je bio i sjedište Bačkog nogometnog podsaveza Hrvatskog nogometnog saveza iz 1939. Na djelovanje Doma znatno je utjecala Hrvatska kulturna zajednica, koja je, kao Savez hrvatskih prosvjetnih radnika i društava u Subotici, koordinirala rad svih hrvatskih društava.XXIV 845 930

XXIV 845 930 ugovor

S izbijanjem rata rad Doma nije prestao, a njegovo vođenje u cijelosti preuzima Hrvatska kulturna zajednica. Iako u manjem opsegu, društveni i kulturni život teku do samoga kraja madžarske vlasti u Subotici. Uz priredbe i zabave, ondje su održavane i sjednice hrvatskih društava radi usklađivanja rada i zajedničkoga nastupa prema vlastima.

F 47 IV 2454 941

Nakon rata upravljanje domom preuzima Hrvatsko kulturno društvo. Ono je pokrenulo i svoj časopis za kulturu, umjetnost i društvena pitanja Njiva, čije se uredništvo nalazilo u prostorijama Doma. Književni odjel toga društva priređivao je promocije i književne večeri s raspravama. Prestanak rada Doma usko je povezan s politikom komunističkih vlasti, koje su 1950-tih provele preustroj društava s nacionalnim predznakom.

Izvor: Privatna zbirka dokumenata Ljudevita Vujkovića Lamića, Subotica

Lit.: Pravila društva »Hrvatski prosvjetni dom u Subotici«, Subotica, 1927; Neven, 27/1926, 5/1927, 30/1929, 25,27, 28, 29/1930, 5/1931, 1/1932, Subotica; Hrvatske novine, 9, 10/ 1927, Subotica; Bunjevačke novine, 10/1927, Subotica; P. Pekić, Spomenica pohoda Bunjevaca u svoju staru postojbinu, Subotica, 1934; Subotičke novine, 42, 50, 52/1939, Subotica; Njiva, 1/1947, Subotica; S. Mačković, Jedno izvješće o Bunjevcima iz 1934., Klasje naših ravni, 5-6/2004, Subotica.

Mario Bara