Ivan Vojnić Tunić, prof. matematike – prilozi za biografiju


VOJNIC TUNIC upravitelj PRVI MATURANTI GIMNAZIJE

  • Vojnić Tunić Ivan (Subotica, 16.04.1885. – ?)
  • Profesor fizike i matematike u Gimnaziji
  • 1919. zamenik a 1920.  direktor GimnazijeIvan Vojnic Tunic direktor
  • F:47 II  95/1919. Dopis iz svibnja 1919. zamjenika ravnatelja novouspostavljene bunjevačke Gimnazije Ivana Vojnić Tunića u kojem traži objašnjenja o punom nazivu škole. Odgovor da će se ona zvati Bunjevačka gradska velika gimnazija. l:2.
  • F:47. II 95/1920 Na temelju podnijete molbe veliki župan Vranje Sudarević 18.06.1920. „imenuje za privremenog nastavnika srpsko-hrvatskog jezika i filozofije u subotičku gradsku bunjevačku veliku gimnaziju Matiju Evetovića svršenog filozofa i pozivam ga de se što prije prijavi radi polaganja zakletve i pruzimanja ovog privremenog zvanja kod ravnatelja gimnazije“. Na čelu Gimnazije tada je bio Ivan Vojnić Tunić.
  •  F 47. Gr. 567/926 Odobrena 4.3.1926. Pravila Hrvatsko pjevačko društvo Neven, Privremeni predsjednik Ivan Vojnić Tunić, privremeni tajnik Tomo Malagurski
  • https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vojni%C4%87_Tuni%C4%87

Ivan Vojnić Tunić

Jump to navigationJump to search

Ivan (János) Vojnić Tunić (Subotica31. srpnja 1898. – ?)[1] je bio kulturni, politički i javni djelatnik bačkih Hrvata. Radio je kao gimnazijski nastavnik.[1]

Politički rad[uredi VE | uredi]

  1. studenoga1918., nastojanjem Blaška Rajića, u stanu odvjetnika Vladislava Manojlovića donesena je odluka da se u Subotici osnuje Bunjevačko-srpski narodni odborŠime Milodanovićje izabran na čelo tog odbora. Sudionici sastanka koji su izabrali Milodanovića bili su Blaško Rajić, braća Vladislav i Jovan Manojlović (domaćini susreta), Petar BajićGavro ČovićIlija KujundžićAlbe Malagurski, Radivoj Miladinović, Stipan MatijevićAndrija Mazić, Đurica Ognjanov, Lazar OrčićJoso PrćićMarko Protić, Tošo Segedinčev, Vojislav StankovićBogdan SvirčevićJoso Vojnić Hajduk i dr., a među njima Ivan Vojnić Tunić. Dvije trećine nazočnih bili su Hrvati, a trećina Srbi. Odlučeno je neka se osnuje narodna straža, čiji su pripadnici išli ulicama noseći hrvatske oznake. Odbor je raspušten 26. prosinca 1918. odlukom Narodne uprave za Bačku, Banat i Baranju.[2]

Nakon što je na novosadskoj Velikoj skupštini 25. studenoga 1918. proglašeno priljučenje Baranje, Bačke i Banata novoj državi južnih Slavena, proglasilo se upravno tijelo koje je bilo zapravo vlada Veliki narodni savjetStipan Vojnić Tunić je bio među tim subotičkim Hrvatima koje su bili ušli u sastav tog tijela, pored Blaška Rajića, Mirka Ivkovića IvandekićaFabijana (Babijana) MalagurskogVojislava Stankovića i Ivana Vojnića Tunića.[3]

Kulturno-prosvjetni rad[uredi VE | uredi]

Kulturno je radio na svezi bunjevačkih Hrvata s Hrvatskom. Dok je bio privremenim upraviteljem gimnazije, poslao je 1919. molbu da se nabave školski udžbenici u Zagrebu za novu školsku godinu, budući da je odobreno otvaranje “bunjevačke gimnazije” (Bunjevačka gradska velika gimnazija). Uspostavom te gimnazije u svibnju postao je zamjenikom ravnatelja. Sljedeće školske godine postao je ravnateljem.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. ↑ Jump up to:1,01,1 1,2 (srpski) Subotica nekada Stevan Mačković: Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.
  2. Jump up↑Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 23 No. 1, 1990 Ante Sekulić: Prilog istraživanja društvenog života bačkih Hrvata od 1919. do 1928. , str. 199., 202.
  3. Jump up↑Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 23 No. 1, 1990 Ante Sekulić: Prilog istraživanja društvenog života bačkih Hrvata od 1919. do 1928. , str. 201.

Kategorije:

 

datum rođenja, ispravka

https://suistorija.wordpress.com/104-2/

Vojnich

 

Advertisements