KATOLIČKI KRUG


registracijaMALUSEV 066 67Pravila2 F 60Pravila F 60

KATOLIČKI KRUG, udruga za čuvanje katoliče vjere i nacionalne svijesti. Osnovan je 1895. godine. Ideju za osnivanje Katoličkog kruga dao je Matija Maća Mamužić prepozit crkve Marije Terezije. Osim njega prvi organizatori i osnivači bili su Paja Kujundžić i Ilija Kujundžić. Prvi predsjednik Kruga bio je Matija Mamužić. Cilj društva je čuvanje katoličke vjere i nacionalne svijesti kod Bunjevaca. Istaknuti član i potpredsjednik prije rata  je bio dr. Josip Antunović. Po primjerku sačuvanih Pravila možemo da vidimo koji su bili okviri i smjernice u kojima je radilo i djelovalo ovo društvo.[1]  Pod paragrafom 2 stoji: „Zaštitnik Kruga je svagda subotički natpastir”, pod paragrafom 3 stoji: „Cilj je Kruga u pogledu duševnom, materijalnom, rodoljubnom i društvenom obćinstvo katoličko u Subotici unaprijediti, buditi svijest katoličku, katolički duh udomaćit, uvažit uvjerenje katoličko, vjerozakonske i ćudoredne osjećaje krijepit, slogu učvršćivat i rasprostirat prosvjetu.” Dalje se ističe da u Krugu neće biti politike. Predviđeno je da članom Kruga može biti svaki koje katolik i pošten, i ko nije član kakvog tajnog društva, naime slobodnog zidarstva. Radovni članovi su jedino muškarci a potpomagajući mogu biti muškarci i žene. Sjedište Katoličkog kruga je bilo u prostorima subotičke Biskupije, adrese u međuraću Trg Ćirila i Metoda 14. U njihovim prostorijama vježbale su i druge udruge, na pr. „Hrvatska katolička Orlica“,  tamburaški zbor „Bunjevačkog momačkog kola“ i druge. Pomagali su i djelovanje „Hrvatskog sokola“ koji je u tim prostorijama održavao društvene sastanke i tjelovježbu.[2] Tako su okružnicom „Hrvatskog katoličkog orla“ br. 19/1925 pozivani  „braća članovi“ na „redovite mjesečne sastanke i zajedničke sv. pričesti u dvorani „Katoličkog Kruga“, koji su obvezatni za sve braću vježbače i nevježbače“.[3] Katolički krug u  1927. ima oko 300 članova. Tada je predsjednik bio svećenik Ilija Kujundžić. U 1931. godini obratili su se gradskim vlastima s molbom za novčanu pomoć, jer su istakli da su imali velikih troškova.[4] Tako tada (15.10.1931.) Ivo Prčić kao predsjednik piše da su „..preuredili svoje prostorije uz velike žrtve, za skroman ali lijep Katolički Dom, i time se naprtili velikih dugova”. Molba je ipak odbijena.

Katolički krug sudjeluje 1936. godine, uz druga hrvatska nacionalna i prosvjetna društva, u velikoj manifestaciji  – proslavi 250 godišnjice dolaska jedne grupe Bunjevca i preuzimanja vlasti u Subotici.  Udruga je djelovala i za vrijeme mađarske okupacije, i tada broji pedesetak članova. Ukinuta 1945. godine.

 

 

Lit:   Danica 1921, str. 47; Danica, Prvi bunjevački kalendar 1935, str. 67-69; Toma Vereš, Život i djelo Matije Mamužića,  Bunjevačko pitanje danas, Subotica 1997, str. 27.

 

Signature: Povijesni arhiv Subotica, F:47. Gr. 2/1922; F:48.1.19/1925; F:47. X 6/931

 

 

[1] Povijesni arhiv Subotica (dalje POAS), F:60. P 5473-1941. Katolički krug, pravila

[2]  Stevan Mačković, Hrvatski katolički orao – Subotica kroz arhivsko gradivo, Klasje naših ravni, 3 – 4, Subotica 2007, str. 90 -105.

[3] POAS, F:48.1.19/1925

[4] POAS, F:47. X 6/931